Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Poskupljenja: Kako preživeti mesec sa platom od 35 hiljada

30. jul 2021. 11:07:25 Pročitano 729 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Da li se i Vama čini da svaki put kada odete u radnju nešto poskupi? Ne čini Vam se nego je upravo tako. Od početka godine do danas najviše su poskupeli artikli koje najviše pazarimo, hrana duvan, gorivo, komunalije i verovali ili ne građevinski materijal.

Retki su proizvodi u srpskim trgovinama koji od početka godine nisu promenili cenu. Građane Srbije najviše brine konstantan rast cena osnovnih životnih namirnica ali i neprekidno uvećanje cena goriva čije poskupljenje uglavnom prati sve ostalo. Trgovci kažu da svaki dan nešto poskupljuje, pa je teško sada reći koliko je neki proizvod koštao pre pola godine.

Kada se cena hleba za šest meseci naviše promeni dva puta, jestivo ulje poskupi blizu 100% a gorivo više od 20%, onda se sa sigurnošću može govoriti o inflaciji koja se nikako ne uklapa sa tvrdnjama koje iznose zvaničnici, o tobož sve boljem životu i višem standardu građana Srbije.

Vekna užičkog hleba je na početku godine koštala 45 dinara. Posle prvog poskupljenja od pet dinara usledilo je i drugo pa je sada košta 55 dinara. Za deset dinara su poskupele i ostale vrste tzv. specijalnih hlebova. Litar slatkog mleka je takođe poskupeo za oko deset dinara a za toliko skuplji su i kg soli i šećera. Litar ulja je koštao 110-115 dinara dok ga je sada teško naći ispod 200. Za 100 dinara po kilogramu poskupele su i sve vrste svežeg mesa dok suhomesnati proizvodi beleže neznatan rast.

– Znam samo da kupujem uglavnom iste proizvode svakodnevno i da kada dođem na kasu, svaki put platim više. Sve je poskupelo, i meso i mleko, hleb, ulje, šećer, sve namirnice, ne samo osnovne. Slušamo kako živimo bolje ali ja u svom novčaniku to ne vidim. Bajke na televiziji su jedno, život drugo – kaže za Nova rs. Nada iz Užica.

Trgovci u prehrambenim radnjama govore da cene menjaju svaki dan pa više i ne znaju koliko su se puta menjale. Penzioneri kažu da jeste skuplje ali da to tako ide sa uvećanjem penzija i da su cene uvek rasle. Koliko su penzije veće a koliko cene, to procentualno nisu računali.

– Malo podigli penziju, malo poskupeli, to je to. Ja sam imala penziju 22.000 sada je 23.000 dinara, kažu da je sve poskupelo oko 20%, pa to je valjda to. Čim podignu penziju znači sve će da poskupi, ali zeitin je baš poskupeo, bio je isto kao svinjska mast, sad je 200 dinara. Poskupeo je i sir i kajmak ali uvek su cene rasle i nije bilo nešto bolje. Predsednik je ispunio sve što je obećao, dobili smo vitamine kao što je obećao, dobili smo 3.000 za vakcinu, obećao i dao, on nije ni obećao da neće cene rasti. Nije nikad ni bilo bolje – kazala je penzionerka Mica Nešković.

Snabdevanje vodom i različite komunalne usluge sveukupno je poskupelo za 8,5 odsto, od čega samo odnošenje smeća košta 10,9 odsto više, a snabdevanje vodom 7,2 odsto. I račun za električnu energiju stiže sa većim ciframa za plaćanje, jer je cena u domaćinstvima veća za 8,2 odsto. Ako se u stanu nešto pokvari, za popravke se sada izdvaja 4,4 odsto više, od čega veći deo ide na materijale, koji su za 5,7 odsto skuplji. Ni briga o zdravlju više nema istu cenu, pa smo tako i zdravstvene usluge, osim bolničkih, prošle godine plaćali za 4,1 odsto manje.

Ono što malo ko zna i o čemu se ređe govori, jeste i uvećanje cena stočne hrane koja, kako kažu kupci, nikada nije bila toliko visoka pa je ishrana životinja postala preskupa. Sve sem semena, kojima više nije sezona, poskupelo je a cenovnici se konstantno menjaju.

– Redovno kupujem, malo je reći da je mnogo poskupelo. Koncentrat za junad, džak od 40 kg koštao je 1.000 dinara, sada sam platio 1.650, stočno brašno je sa 650 poskupelo na 1.000 dinara. Kukuruz je koštao 25 dinara po kilogramu, danas je 45, sve se dešava u zadnjih dva meseca, svaki put veća cena. Hranim životinje za svoje potrebe, za zimu, ali to se više nikako ne isplati, mene to meso košta više nego u bilo kojoj mesari, nema nikakvog računa da se bilo šta gaji. Ne znam šta bih na sve rekao, plate stoje a cene rastu, to ne ide na dobro – kaže  Užičanin Milisav Spasojević.

Poljoprivrednici skuplje plaćaju i hemijske preparate potrebne za voće i povrće i to za 20%. Kanap koji se koristi za vezivanje malina i borovnica je posledni put poskupeo sa 350 na 390 a najlon sa 295 na 330 dinara. Za oko 20% je poskupele i hrana za kućne ljubimce.

Cene naftnih derivata u Srbiji i dalje prednjače u regionu pa se gorivo na pumpama, u odnosu na prošlu godinu, plaća za oko 30 dinara više po litru. Svako poskupljenje goriva, podrazumeva uvećanje cena ostalih proizvoda ali se logika ne pronalazi lako, pa nije nikom jasno zašto flašica vode od 0,5 litra košta 60 dinara, što je 50% više od pakovanja 1,5 l koje je 39 dinara.

Najznačajnije poskupljenje u Srbiji ogleda se u uvećanju cena građevinskog materijala koji je, od početka godine, u proseku poskupeo 100%.

Izvor: luftika.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiTelekom Srbija novi je vlasnik kablovskog operatera Kopernikus Tehnolodži: Evo šta čeka njihove korisnike Na vrh strane