Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Meso najskuplje u Subotici, limun u Valjevu: Cene istih proizvoda u Srbiji se drastično razlikuju - a dva faktora su presudna

27. jul 2021. 09:07:09 Pročitano 897 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Cene životnih namirnica drastično se razlikuju u gradovima i mestima u Srbiji. Moguće je tako da za kilogram limuna u jednom delu zemlje platite 230 dinara, a u drugom 150 dinara, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statitstiku. Cene proizvoda, kako proizilazi iz ove analize, zavise od dva faktora - da li se kupuju na pijaci ili u prodavnici, ali i u kom gradu se pazari.

U Zrenjaninu kilogram junetine košta 499 dinara, a u Kragujevcu i Subotici 724 dinara. I svinjski vrat i krmenadla najskuplji su u Subotici, gde treba izdvojiti 565 dinara za kilogram, dok stanovnici Sremske Mitrovice kupuju najskuplju teletinu i plaćaju je 1.249 dinara. Svinjsko meso je najpovoljnije u Vranju i košta 345 dinara, a najjeftinija teletina od 715 dinara može se kupiti u Pančevu. To pokazuju poslednji podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS), koji dva puta mesečno na pijačni dan snima cene poljoprivrednih proizvoda na malo u gradovima u Srbiji. 

Celo pile najpovoljnije se može kupiti u prodavnici u Vranju, dok su statističari najskuplje našli na pijaci u Užicu gde za kilogram prodavci traže 400 dinara. Od ribe je navedena samo cena šarana, a najjeftiniji se može kupiti u Nišu 299 dinara, dok je u Novom Pazaru 470 dinara.

"Za svaki proizvod biraju se po tri cene: najčešća, najniža i najviša cena. Najčešća cena na mestu snimanja u prodavnici ili na pijaci je ona po kojoj se određeni proizvod prodaje u najvećim količinama. Najniža i najviša cena u gradu predstavljaju krajnje granice između kojih se kreću cene određenog proizvoda", objašnjavaju u Republičkom zavodu za statistiku.

Oni navode da se cene na malo poljoprivrednih proizvoda snimaju dva puta mesečno, na pijačni dan koji pada u periodu od 1 do 7. i od 15. do 21. u mesecu. Popis cena se radi u prodavnicama i na pijacama sa najvećim prometom, a zavisno od godišnjeg doba, beleže se cene najvažnijih, odabranih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Statističari skeniraju cene u 17 gradova, među kojima su Beograd, Valjevo, Vranje, Zaječar, Kragujevac, Kraljevo, Leskovac, Niš, Novi Pazar, Smederevo, Užice, Šabac, Novi Sad, Zrenjanin, Pančevo, Sremska Mitrovica i Subotica.

U Valjevu "papren" limun

Prema podacima RZS cene poljoprivrednih proizvoda na valjevskim pijacama kod pojedinih proizvoda mogu da pariraju beogradskim. Tako krastavac u oba grada košta po 80, boranija 200, a kajmak 800 dinara.  Najpovoljniji domaći sir potrošači u prestonici mogu kupiti za 350 dok kilogram najskupljeg košta 439 dinara. U Valjevu je najjeftiniji 250, a najskuplji 556 dinara. I limun je najskuplji na pijaci u Valjevu i košta 230 dinara, dok je inače u ostalim gradovima od 150 do 170 dinara.

U Užicu najjeftinije jaje košta 15 dinara, dok je u većini gradova najniža cena 10 dinara.

Kilogram lubenice najjeftiniji je bio u Nišu i koštao je 40 dinara, a u Novom Pazaru 90 dinara.

Kajmak je najskuplji u Zrenjaninu 1.343 dinara, dok u Kragujevcu košta upola manje  i cena za kilogram je 600 dinara. Jabuke su na pijaci najjeftinije u Smederevu i koštaju 50 dinara, ali su u istom gradu i najskuplje ako se pazare u prodavnicama gde koštaju 130 dinara. Paradajz je najpovoljniji u Nišu, gde košta oko 80 dinara, dok je u Beogradu 180, a u Pančevu čak 200 dinara.

Predsednik Udruženja potrošača Beograda Petar Bogosavljević, napominje da bi kupci trebalo da budu obazrivi i kada biraju da li će u nabavku ići na pijacu ili u trgovinske lance, jer se cene značajno razlikuju. Nekada se znalo da je na tezgama povoljnije, ali sada ima proizvoda koji su na pijacama skuplji nego u marketima, pa čak i u odnosu na male komšijske radnje.

"Velike su razlike u cenama između prodajnih objekata i sada se dešava da čak povoljniju robu imaju mali trgovci, zato što kupuju direktno od proizvođača. Ima čak primera da su poljoprivredni proizvodi skuplji u mestima u kojima su ubrani, nego u Beogradu. Razlog za to je što je tamo malo tržište, a ako nema velike ponude cene su više, dok svi žele da prodaju u Beogradu i konkurencija je veća, pa i potrošači imaju mogućnost da biraju i da kupe povoljnije", objašnjava Bogosavljević.

On napominje da se značajno razlikuju cene i na beogradskim pijacama u zavisnosti na kojem se mestu nalaze. Bogosavljević kaže da se cena u toku dana menja i do 20 odsto, pa na jednoj tezgi voće i povrđe ne košta isto ujutru i posle podne, kada ostane malo prodavaca, a domaćice se vraćaju s posla.

Izvor: euronews.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiEU ukida roming? Na vrh strane