Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Stiže rešenje za loše pozajmice

04. januar 2016. 07:49:28 Pročitano 2935 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Banke u Srbiji već u januaru će lakše da se bore sa nenaplativim kreditima, jer će moći jeftinije da ih se reše, odnosno da ih otpišu ili prodaju specijalizovanim firmama i fondovima.

Zakon bankama omogućava da na otpis, odnosno prodaju loših kredita koji im koče poslovanje, ne plaćaju porez od 15 odsto kao do sada. Zbog ovog nameta mnoge banke su odustajale od prodaje zajmova preduzeća koje ne mogu da naplate. Jer, na primer, ako je dug iznosio milion dinara, toliko su morale da rezervišu novca na posebnom računu, odnosno da ta sredstva praktično blokiraju, a ako su želeli i da ga prodaju, onda su još na taj iznos morali da plate porez od 15 odsto.

Za prvih devet meseci ove godine nivo loših zajmova, prema poslednjim podacima Narodne banke Srbije, iznosio je 425 milijardi dinara ili nešto više od 3,5 milijardi evra. To čini udeo od 22 odsto u ukupno odobrenim kreditima. Najveći deo nenaplativih pozajmica (na primer, kredita koje kasne duže od 90 dana) odnosi se na firme, mada je učešće loših kredita u tom sektoru na kraju septembra u odnosu na kraj juna smanjeno sa 51 na 49,4 odsto.

Najveća promena u podacima banaka na kraju novembra u odnosu na oktobar jeste smanjeno kašnjenje u otplati kredita, i to za 0,6 odsto. Za to je najviše "zaslužno" to što su banke počele da prodaju loše kredite. Taj trend će se nastaviti, i u sledećoj godini sa novim olakšicama. Smanjenom nivou kredita u docnji doprinelo je i restrukturiranje kompanija, refinansiranje...

- I Narodna banka Srbije je u saradnji sa drugim relevantnim akterima preduzela odgovarajuće korake i to je dalo rezultate - ističe Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije. - Docnja kod firmi u novembru u odnosu na prethodni mesec smanjena je, dok je kod građana blago povećana.

Udeo NPL kod nefinansijskih preduzeća u stečaju je u istom periodu porastao sa 19,8 na 21,2 odsto, dok su zajmovi koje ne vraćaju građani uvećani sa 17,1 na 17,4 odsto.

Prema podacima centralne banke, ukupan nivo kredita bankarskog sektora Srbije je na kraju trećeg tromesečja, povećan za 16,1 milijardu dinara, odnosno za jedan odsto u odnosu na kraj prethodnog tromesečja i na kraju septembra je iznosio 1.633,9 milijardi dinara.

Povećanje je, kako navodi NBS najizraženije kod preduzeća, 23,9 milijardi dinara više nego na kraju prethodnog tromesečja, dok je najveće smanjenje zabeleženo u sektoru javnih firmi - od 11,2 milijarde dinara. 

DEVIZE PREOVLAĐUJU

Iako se sve više uzima kredita u dinarima, u kreditnom portfoliju banaka, kako navodi NBS, preovlađuju devizni i devizno indeksirani krediti, čije je učešće u ukupnim zajmovima 73,6 odsto. U pitanju su zajmovi odobreni na duži rok. Dugoročni krediti, od kojih su 43,2 odsto na period duži od pet godina, čine 73 odsto ukupnih pozajmica. Kada su u pitanju građani, odobreno je oko tri milijarde evra stambenih kredita, koji su uzeti u devizama.

Izvor: Novosti.rs

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiKorona ubrzala promene u mesnoj industriji Na vrh strane