Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Kako nas sve varaju za vreme posta. Biljni kačkavalji lažni, peciva sa jajima, a bombone imaju govedinu!

01. decembar 2015. 07:53:55 Pročitano 3654 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Ako ste u nekom od prethodnih postova pojeli u piceriji posnu picu, gotovo je izvesno da ste se u stvari omrsili. Ukoliko ste konzumirali biljni kačkavalj, sva je verovatnoća da ste uneli i mlečne sastojke. Ako imate poverenja u proizvođače koji na ambalaži ističu natpise "posno", pročitajte malo bolje deklaraciju na poleđini i videćete da to u stvari znači da je taj proizvod samo možda postan. I tako dalje.

Mislimo da postimo i da se iz ovog ili onog razloga pridržavamo načela da ne unosimo meso, niti namirnice životinjskog porekla, međutim, ispada da često baš i nije tako. S obzirom na to da je pre dva dana počeo Božićni post, koji traje do 7. januara, Zaštitnik potrošača je istraživao kako nas sve varaju u postu i ustanovio da smo sa obmanama suočeni u prodavnicama, restoranima, picerijama, pekarama...

Kazein sve kvari

Za početak, od svih biljnih sireva koji se mogu naći u najvećim trgovačkim lancima, po deklaraciji je postan samo jedan - grčki "mamas" ("Mamma's"), jer u sebi nema nijedan sastojak životinjskog porekla. Problem je, međutim, što u rashladnim vitrinama svih velikih trgovina ovaj sir stoji uz druge navodno 100 odsto biljne, pod zajedničkim natpisom "biljni sirevi". Takođe, svi prodavci su nas na pitanje koji su sirevi biljni upućivali da izaberemo bilo koji od njih, a ista se stvar događala kada smo pitali imaju li u ponudi posne sireve (kačkavalje).

Jedan od najvećih lanaca picerija prodavao posnu picu s mlekom

Jedan od najvećih lanaca picerija u Srbiji uhvaćen je u laži, jer je sve donedavno prodavao pice za koje je tvrdio da su posne, iako je korišćen biljni sir sa mlečnim sastojcima. Ove pice, osim tog sira, od sastojaka su imale i povrće i tunjevinu.

Prevara je otkrivena zahvaljujući upornosti grupe potrošača, pre svega vegetarijanaca i vegana, kojima je u jednom dopisu pomenuti lanac picerija i odgovorio da zaista koristi biljni sir koji u sebi ima mlečni protein kazein. Nedugo posle toga iz ponude je povučena ova navodno posna pica i sada se može naručiti pica u kojoj uopšte nema kačkavalja. Ime ovog lanca picerija ne pominjemo iz prostog razloga što je gotovo izvesno da su potrošači na isti način obmanjivani i u svim ili gotovo svim drugim picerijama, s obzirom na to da se na našem tržištu već dugo može kupiti samo jedan zaista 100 odsto biljni kačkavalj.

- Što se tiče posnog sira, koristimo biljni sir proizveden u Grčkoj, koji sadrži kazeine mleka, kao i svi sirevi te vrste koji se nalaze na našem tržištu. Vi uvek možete tražiti picu bez posnog sira ili bez bilo kog drugog sira - stoji doslovno u odgovoru pomenutog lanca picerija.

Ubrzo nakon ove pomalo čudne prepiske, u kojoj picerija priznaje da u njenoj pici, koju i dalje naziva posnom, ima mleka, ponuda je promenjena i "izbrisana" je "posna" pica s mlekom.

Naravno, za sve koji su mesecima ili godinama pre toga obmanjivani, izvinjenja, bar ne javnog, nije bilo.

Među najprodavanijim biljnim sirevima na srpskom tržištu su "viotros", takođe grčki, i domaći "caseus", koji se proizvodi u pogonima u Ljutovu, nedaleko od Subotice. Kod "viotrosa" je situacija jednostavnija, jer je već na prednjoj strani ambalaže ispisano da sadrži mlečni protein kazein, i tu odmah nema dileme za svakog potrošača koji iole pažljivije čita deklaracije. Mada, i dalje je naravno krajnje upitno sme li takav proizvod uopšte da stoji među biljnim sirevima.

S druge strane, priča o "caseusu" je složenija, jer na sajtu proizvođača doslovno stoji da se njihov sir preporučuje onima koje poste. A istovremeno na deklaraciji "caseusa" jasno piše da sadrži surutku u prahu. Postoji, naravno, i opcija da surutke nema, kao što u dopisivanju sa vegetarijancima i veganima tvrde tehnolozi fabrike "Caseus", ali je onda potpuno nejasno zašto deklaracijom neistinito informišu potrošače o sastavu svog proizvoda.

Dakle, potpuno je jasno da većina picerija koje u ponudi imaju i posne pice sa navodno biljnim kačkavaljem obmanjuje svoje goste, baš kao i restorani čija jela imaju isti sastojak. Jedan od najvećih lanaca picerija u Srbiji čak je i priznao da je prodavao lažne posne pice (pogledati okvir), ali ih je, ako je za utehu, odnedavno izbacio iz ponude, odnosno sada prodaju posne pice čiji su sastojci povrće i tunjevina, a ne i biljni kačkavalj.

Mleko u prahu

Nutricionista Milka Raičević konstatuje da se ni za jednu namirnicu u prodavnicama, osim voća i povrća, ne bi mogla zakleti da je posna.

- Čak i kada kupujem jabuke, ako su onako neprirodno sjajne, pitam se da li su ih možda namazali uljem ili eventualno svinjskom mašću. Mnogi proizvodi za koje to teško da bismo rekli sadrže u sebi mleko u prahu, goveđi ili svinjski želatin, razne konzervanse životinjskog porekla i onda je zaista nezahvalno preporučiti nekom koju industrijsku hranu može da konzumira tokom posta - kaže naša sagovornica.

Ona tvrdi da sve što je kupovno u postu podleže sumnji.

- Pekare su tek posebna priča. Mnogi u kifle, da bi dobile na jačini i punoći, svašta dodaju i premazuju ih. Ista je stvar sa praznim burekom i raznim pitama. Takođe, nisam sigurna ni čime sve premazuju hlebove. Dakle, zaboravite potpuno na pekaru ako ste u postu - savetuje nutricionista Milka Raičević.

M. N. koja već tri godine radi u jednoj beogradskoj pekari tvrdi za Zaštitnik potrošača da su svi koji tokom posta pojedu nešto u njenom objektu - prevareni. Iako ne sme da se predstavi, da ne bi izgubila posao, kaže da je konačno morala da otvori dušu...

- Stidim se što sam i ja deo takve prevare u kojoj proizvode koji nisu posni prodajemo kao posne, ali šta da radim, od ovog posla prehranjujem decu, a gazda je sve samo nije bolećiv. Najviše mi je krivo što uz malo truda uopšte ne bi moralo da bude ovako - započinje priču M. N.

Prema njenim rečima, od proizvoda koji su navodno posni mušterijama nude žu-žu, pogačice, kifle, prazan burek, dve-tri vrste pita.

- Od svega zaista su posne samo kifle, mada i njih ne pečemo u nekim posebnim plehovima, ali ajde da kažem da su one u redu. Što se tiče žu-žua i pogačica, njih premazujemo jajima. Istina, sasvim malo, samo da dobiju sjaj, međutim, jasno je da tu od posnog nema ni p. Burek i pite sečemo istim noževima kao i mrsne stvari, mešamo ih u tepsijama, često slažemo jedne preko drugih. Ipak, kad neko pita, sve je to posno, tako je naredio gazda.

Na pitanje da li je nekad pomislila da se pobuni, odgovara:

- Jesam, verujte mi, sto puta. I svaki put sam se ugrizla za jezik. Jedva sam našla ovaj posao, šta bih radila da ostanem na ulici ne smem ni da mislim? Ne znam kako je u drugim radnjama, ali poručila bih svima koji hoće stvarno da poste da zaobilaze pekare u širokom luku.

Možda je posno, a možda i nije... Pojedini proizvođači se na ovakav način poigravaju sa potrošačima, ističući na ambalaži vidno natpise "posno", iako u deklaracijama na poleđini proizvoda sitnijim slovima piše: može da sadrži mleko, jaja... U potrošačkim organizacijama konstatuju da je ovo, bez dileme, obmana potrošača.

Bilo kako bilo, među proizvodima koji se prodaju kao posni ogromna većina na deklaraciji ima pomenutu formulaciju o mogućem prisustvu mleka ili jaja. Kako objašnjavaju proizvođači, uglavnom se to odnosi na činjenicu da se posni proizvodi proizvode na istim proizvodnim linijama kao i oni koji to nisu, pa postoji mogućnost takozvane kontaminacije, odnosno moguće je da se nešto od sastojaka životinjskog porekla u tragovima nađe u proizvodima koji ne bi trebalo da ih imaju. To je, naravno, slaba uteha onima koji pokušavaju da ispoštuju sva pravila posta.

Petar Bogosavljević iz Pokreta za zaštitu potrošača Srbije siguran je da ovakva praksa proizvođača nije u skladu sa propisima:

- To je nešto što nije u skladu sa Pravilnikom o deklarisanju, označavanju i reklamiranju i nosi ozbiljne poruke da ti proizvođači izbegavaju deo potpunog informisanja potrošača. Pitanje je tim osetljivije što dotiče pitanje vere. Mi smo takođe ovo uočili kao problem kada smo istraživali kako se primenjuje pomenuti pravilnik i to će svakako biti naša ozbiljna primedba. Ne mogu se na taj način izbegavati posledice za nepoštovanje tehnološkog procesa.

Ovo nikako nije posno

  • Većina tostova
  • Većina dvopeka
  • Pojedine vrste specijalnog i integralnog hleba
  • "Kiki" bombone
  • "Haribo" bombone
  • "Negro" bombone
  • "Bronhi"
  • Bananice
  • "Mančmelou"
  • "Trik" ribice
  • "Medeno srce"
  • "Pardon" krisp pločice
  • Mnoge vrste rezanaca i testenina

Neki od spornih proizvoda

  • "Štarkove" napolitanke
  • "O kejk"
  • "Integrino"
  • "Velnes"
  • "Čoko keksići"

* proizvodi na kojima piše "posno", a u deklaraciji se pominje da mogu da sadrže mleko ili jaja

Kazna do milion dinara

U slučaju da kontrola pokaže da proizvod koji se prodavao kao postan to nije, trgovac rizikuje da plati rigoroznu kaznu. Kazna za firmu iznosi od 100.000 do milion dinara, dok se onaj ko je odgovoran u tom slučaju kažnjava novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.

Možete se omrsiti i karminom

Verovali ili ne, ali veliki je broj karmina koji nisu posni. Naravno, nigde nećete naći tačan sadržaj ruža za usne, pa možete samo nagađati šta je sve od sastojaka u njemu.

Generalno, crvena boja najčešće se dobija od košenil buba, koje žive na kaktusima, tako što se tela insekata kuvaju u amonijaku ili rastvoru natrijum-karbonata, uz još neke dodatke. To, naravno, ne smeta u postu, međutim, problem je što se za proizvodnju mnogih karmina koristi i lanolin, supstanca koju luče žlezde ovaca i zadržava se u njihovoj vuni, i tada ćete se omrsiti čim pojedete makar i mrvicu tog ruža za usne, a teško da ima žene koja to ne učini ako ga je stavila.

Lanolin se koristi i kao glavni sastojak antireumatskih krema, ima ga i u sapunima, šamponima i proizvodima za negu beba.

Izvor: Informer.rs

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiNeda Dimitrijević Na vrh strane