Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Preti li svetskoj ekonomiji pregrevanje

29. septembar 2021. 10:01:21 Pročitano 771 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Pregreva se planeta, pregreva se i ekonomija. Nedavno je Dženet Jelen, ministarka finansija SAD rekla da ekonomiji preti pregrevanje. Zbog toga će možda biti potrebno izvesno povećanje kamata centralne banke kako bi se držao pod kontrolom eksplozivan rast američke ekonomije, koji je delimično izazvan bilionima dolara državnih rashoda za podsticaje.

– Možda će kamatne stope morati malo da se povećaju kako bi se obezbedilo da se naša ekonomija ne pregreje – kazala je Jelenova. Ocenila je da je dodatna državna potrošnja relativno mala u odnosu na veličinu američke ekonomije, ali da bi ipak mogla da bude razlog za vrlo skromno povećanje kamatnih stopa.

Šta znači pregrevanje ekonomije? Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu objašnjava da to nastaje kada razne stimulativne mere, poput ekspanzivne fiskalne politike, dovode do takvog rasta tražnje koju ne može da prati ponuda. Dohoci koji nastaju u takvoj ekonomskoj politici, a to su plate i penzije, veći su nego što domaća proizvodnja može da prati. Simptom toga je da raste inflacija i da je ona u duže vreme relativno visoka, a s druge strane nastaje spoljnotrgovinski deficit. Tada se više kupuje strana roba, jer nema domaće.

Da li možda takav scenario preti i nama?

– Na osnovu cena industrijskih proizvoda, koje su skoro deset odsto veće međugodišnje i koje će se preneti na potrošačke cene, postoji mogućnost da inflacija ostane relativno visoka u dužem vremenskom periodu. To nije dobro, jer takva inflacija smanjuje relativnu vrednost dohodaka, onih fiksnih koji se ne menjaju, kao što su plate, penzije, oni se obezvređuju – kaže Arsić.

A koja bi inflacija za naše prilike bila visoka, pitali smo sagovornika. Trenutna je 4,3 odsto, a da li je, možda, pet odsto koliko on predviđa da će biti do kraja godine, visoko za naše uslove.

– Pet odsto, ali ne u jednom mesecu, već duži period. Ako potraje do kraja godine onda je to signal da inflacija nije rezultat nekih privremenih faktora kao što su poremećaji na strani ponude kako to objašnjavaju centralne banke u svetu. Onda se očekuje da centralne banke povećaju kamatu, a to znači da će to slediti i poslovne banke. To smiruje inflaciju, ali usporava oporavak privrede. Jer mere koje su podstakle oporavak podstakle su i inflaciju. To je kao lek koji ima i dobre i loše strane. Posledica su rast unutrašnjih i spoljnih dugova. Nije strašno ako mesec, dva inflacija bude iznad granice ciljanog koridora, ali ako visoka inflacija potraje znači da su uzroci sistemski. Već sada znamo da će razlog poskupljenja hrane biti suša, manji prinosi, znači privremeni faktor – odgovara Arsić.

Dodaje da je vladama u svetu prioritetniji privredni oporavak od inflacije, ali to ne znači da će tako biti duže vreme. Jer, čim se dostigne pretkrizni nivo proizvodnje, a inflacija i dalje ostane visoka ne može se privredni oporavak podsticati samo kroz monetarnu i fiskalnu politiku. Potrebne su i realne investicije, a one su i dalje kod nas niže nego pre krize.

Kamatne stope Narodne banke i poslovnih banka su na istorijskom minimumu, a monetarna politika u Srbiji još nije reagovala na ubrzanje inflacije povećanjem restriktivnosti. Takvu politiku naš sagovornik ocenjuje kao trenutno odgovarajuću, jer je bazna inflacija niska, a prioritet monetarne politike i dalje bi trebalo da bude podrška privrednom rastu. Međutim, u slučaju da se u narednim mesecima nastavi rast inflacije kao i da se ona proširi na širi skup proizvoda, biće neophodno da se razmotri mogućnost povećanja restriktivnosti. Neke zemlje Centralne i Istočne Evrope su kao odgovor na rast inflacije već zaoštrile monetarnu politiku (Mađarska, Češka, uskoro verovatno i Rumunija), dok druge to još nisu uradile (Poljska, Hrvatska, Srbija).

Izvor: Politika.rs

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiKod nas krpice skuplje nego u EU Na vrh strane