Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.
U Sjedinjenim Američkim Državma pojam prosečne potrošačke korpe ne postoji. Većina građana snabdeva se u samoposlugama koje su smeštene van grada, jer su tamo cene znatno povoljnije. Što je radnja udaljenija i veća, sve je jeftinije. Najsiromašniji, a njih ima dosta, hrane se u „Mekdonaldsu“, gde i dalje postoji obrok za jedan dolar. U pitanju je hamburger u lepinji bez priloga.
Voćni sokovi, kremovi, kafa, začini, pileće meso i pojedini konditori - samo su neki od proizvoda poreklom iz Srbije, koji su jeftiniji u Crnoj Gori, Makedoniji ili Bosni i Hercegovini, nego u ovdašnjim radnjama. Niže cene na tim tržištima proizvođači pravdaju borbom sa konkurencijom i kursnim razlikama, dok stručnjaci ističu da “tamo ne mogu da diktiraju cene kao ovde i svoje gubitke sa stranih tržišta prebacuju na leđa ovdašnjih potrošača”!
Poskupljenje hrane, komunalija, ogreva, priprema dece za školu i dodatni izdaci za zimnicu opeterećuju ionako istanjene novčanike. Zbog tradicionalnog cenovnog udara u septembru, mnogi građani jesen dočekuju sa posebnom zebnjom.
Povećanje cene uvoznih sirovina i poskupljenje struje od 11 odsto u julu uticali su na to da trgovci i proizvođači podignu cene. Kako hemijska industrija više od polovine sirovina za svoje proizvode uvozi iz inostranstva, prvo su skočile cene deterdženata, i to za nešto više od 10 odsto.
Peta krizna godina za potrošače u Srbiji protiče u znaku i velike besparice i velikog odricanja! Dramatično opada potrošnja, čak i osnovnih namirnica koje se svakodnevno nalaze u korpi. Pod pritiskom krize mnogi su prinuđeni da štede i na hrani, što je desetkovalo prodaju u prehrambenim trgovinama. Pazari se, žale se trgovci, najosnovnije - hleb, mleko, jaja, povrće, meso, kafa. Ostale namirnice sada se smatraju luksuzom.
Ppelazak RTS na budžetsko finansiranje neće osloboditi građane dugovanja koja su napravili do ukidanja pretplate. U praksi, male su šanse da će ih neko zbog tog duga goniti. Godišnji iznos pretplate je 6.000 dinara, a troškovi advokata, sudskog postupka i izvršitelja su daleko veći, pa bi korist od dobijenih sporova bila manja od naplaćenog duga. Osim toga, rok zastarelosti je godinu dana.
U Srbiji je zabranjen uzgoj GMO hrane, ali je javna tajna da ipak postoje usevi i distribucija ovakve hrane. I mada je većina ljudi uverena da ne jede genetski modifikovanu hranu, u praksi izgleda nije tako.
To, za "Novosti", kaže dr Miodrag Dimitrijević, profesor na Katedri za genetiku i oplemenjivanje biljaka novosadskog Poljoprivrednog fakulteta. Samo prošle godine, smatra naš sagovornik, u Srbiji je, mimo zakona, zasejano oko 5.000 hektara genetski modifikovane soje, mahom u Vojvodini i nekim delovima Mačve. To znači da takva soja, preko stočne hrane, završava i u našim tanjirima u mesu i mleku, jajima, kao i u prerađevinama na bazi tih proizvoda.
|
1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene. |
2. PRAVO NA SIGURNOST |
3. PRAVO NA INFORMISANOST |
4. PRAVO NA IZBOR |
|
5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene. |
6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE |
7. PRAVO NA OBRAZOVANJE |
8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja. |