Svi proizvođači koji se bave organskom proizvodnjom, a imaju sklopljen ugovor sa nekom od ovlašćenih kontrolnih organizacija, mogu da dobiju ova sredstva. To se odnosi na premije za organsko mleko, biljnu proizvodnja i stočarsku proizvodnju, kao i na regres za kupovinu sredstava za ishranu bilja.
Kako kažu u Ministarstvu poljoprivrede, podsticaji su namenjeni poljoprivrednicima čija je proizvodnja u periodu konverzije, kod onih kod kojih je to završeno i čekaju na dobijanje sertifikata i proizvođači koji već imaju sertifikovanu biljnu ili stočarsku proizvodnju.
- Podsticaji se odnose na priplodne mlečne krave, ovce i koze, tovne krave, krmače, kokoške, ćurke, priplodne matice pastrmke i šarana, kao i za tov junadi, jagnjadi, jaradi i pčelarsku proizvodnju - kažu u resornom ministarstvu. - Svi koji su ostvarili pravo na podsticaje za organsku biljnu proizvodnju, u obavezi su da se u naredne tri godine time bave, u skladu sa propisima.
Inače, Pravilnik o podsticajima za unapređenje ruralne ekonomije, poljoprivrednici koji se bave organskom proizvodnjom, mogu da refundiraju deo troškova kontrole i sertifikacije u iznosu od 40 odsto. Područja sa otežanim uslovima rada, imaju pravo na povraćaj od 55 odsto, od vrednosti čitave investicije.
- Za stočarsku i biljnu proizvodnju mogu da se ostvare podsticaje za podršku investicijama u preradu i marketing - ističu u Ministarstvu poljoprivrede. - Ta pomoć ide do 50 odsto ukupne vrednosti realizovane investicije, dok za područja sa otežanim uslovima rada ide do 65 odsto. Podsticaji obuhvataju i podršku programima koji se odnose na investicije za unapređenje konkurentnosti i dostizanje standarda kvaliteta. Tu su investicije u preradu mleka, mesa, voća, povrća i grožđa i to kroz ulaganja u opremu u objektima za preradu voća, povrća i grožđa, uključujući i proizvodnju vina i rakije.
POVEĆATI PROIZVODNJU
Evropa nema dovoljno organskih proizvoda, pa naši stručnjaci u tome vide veliku šansu srpskih poljoprivrednika. U Srbiji se organska hrana proizvodi na oko 10.000 hektara obradivih površina, a ovim poslom bavi se nešto manje od 2.000 poroizvođača. Stručnjaci smatraju da oko 70 odsto naših oranica ima odličan potencijal za organsku proizvodnju.
Izvor: Novosti.rs