Odštampajte ovu stranicu

Jeftiniji minus ni u snovima

16. februar 2014. 10:14:19 Pročitano 2915 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Banke ne planiraju, saznaje „Blic“, da u ovoj godini bitnije menjaju cenu dozvoljenog minusa po tekućim računima. Guverner NBS Jorgovanka Tabaković je, kako su nam nezvanično potvrdili bankari, prošle nedelje razgovarala sa menadžerima banaka u Srbiji o mogućem smanjenju kamatnih stopa na dozvoljeni minus po tekućem računu.

 

- Njeni argumenti jesu u redu iz ugla NBS. Stoji to da je inflacija vrlo niska, kao i da je kurs stabilan. Međutim, jasno je da mi odvajamo velika sredstva na ime obavezne rezerve, a koja u Evropi ne postoji. Zato je i neprimereno meriti naše kamatne stope sa evropskim - kažu bankari koji o ovom, za njih osetljivom pitanju ne žele da govore javno.

Dodaju da je dozvoljeni minus skup i zato što građani uvek imaju mogućnost da ga koriste, što znači da banke moraju da odvoje posebna sredstva, odnosno da ne mogu da usmere taj novac u druge poslove.

- Jasno je da banke nemaju obavezu da dozvoljeni minus učine jeftinijim jer ta odluka zavisi isključivo od njihove poslovne politike. S druge strane, dozvoljeni minus je i nastao iz očigledne potrebe građana da u kratkom vremenu dođu do neophodnih sredstava - kaže za “Blic” prof. Nebojša Savić, predsednik Izvršnog odbora Narodne banke Srbije.

Prof. Savić objašnjava da, upravo zbog visokih kamata, dozvoljeni minus građanima ne treba da bude izvor prihoda, već samo jedan od načina da na kratak rok reše trenutni finansijski problem.

- Činjenica je da je u pitanju skup način zaduživanja koji treba izbegavati. Pored toga, jasno je i da nemaju sve banke iste cene ovih pozajmica, pa i građani treba prema zaduživanju da se odnose kao prema šopingu, odnosno da ne koriste usluge one banke u kojoj je ova vrsta kreditiranja skupa - savetuje Savić.

Ekonomista Goran Nikolić kaže za „Blic“ da građani vole dozvoljeni minus zato što se brzo i lako dobija, a da su kamate visoke, jer banka na njega gleda kao na neplanirani i nenajavljeni kredit.

- Kada bi inflacija bila na nivou od dva do tri odsto, procenat problematičnih kredita ispod deset odsto, kao što u evropskim zemljama i stabilan kurs na duži vremenski period, kamate bi bile niže. Neprihvatljivo je da se preko visokih kamata nadoknađuju drugi gubici, ali je tako - kaže Nikolić.

Izvor: Blic.rs

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Najnovije od CEPS