Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Srbija će morati da DOZVOLI promet GMO, ali postoji jedan način da se on i pored toga IZBEGNE

14. decembar 2017. 14:36:00 Pročitano 3286 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

U Srbiji će trajno biti zabranjeno uzgajanje GMO proizvoda, ali će nas otvaranje poglavlja 30 u pregovorima s EU i članstvo u STO primorati da zakonski dozvolimo promet ovih proizvoda. Međutim, postoji način da država uvođenjem rigoroznih mera zahtevnog sistema registracije, obeležavanja i praćenja GMO proizvoda koji se puštaju u promet, faktički onemogući njihov promet.

Otvaranjem poglavlja 30 u pregovorima sa EU Srbija se obavezala i da će raskinuti sve sporazume o slobodnoj trgovini koje je sklopila sa četiri države, među kojima je i Rusija.

Članstvo u STO preduslov za članstvo u EU

- Članstvo u STO je preduslov za članstvo u EU. Do sada ni jedna država nije postala članica Evropske unije, a da prethodno nije bila članica STO. To je eksplicitno i navedeno u dokumentu zajedničke pozicije EU za otvaranje pregovora u ovom poglavlju. Za okončanje procesa pristupanja Svetskoj trgovinskoj organizaciji neophodno je da se izvrši sistemsko usaglašavanje propisa sa STO pravilima, odnosno da se izvrše izmene postojećeg Zakona o genetički modifikovanim organizmima (GMO) u skladu sa pravilima koja primenjuju sve članice STO, kojih ima ukupno 164. Pravila STO ne dopuštaju eksplicitne zabrane uvoza ili izvoza bilo kog proizvoda, već se traži da se definišu uslovi za promet i trgovinu. Ovi uslovi mogu biti veoma rigorozni i faktički onemogućiti promet GMO - kaže za "Blic" Olivera Jocić, pomoćnik ministra trgovine, turizma i telekomunikacija za multilateralnu ekonomsku saradnju.

U procesu pristupanja STO niko ne traži da se odobri gajenje i proizvodnja GMO proizvoda na bilo čijoj teritoriji. Međutim, zabrana uzgajanja GMO proizvoda, kako naglašava naša sagovornica ostaće trajno na snazi u našoj zemlji.

Način da se "izvrda" ovaj uslov

Ono što je pred nama je da Srbija svoje propise usaglasi sa propisima i pravilima EU koja regulišu ovu oblast. Za to će biti potrebno vreme.

- EU dozvoljava promet GMO proizvoda uz prethodno ispunjavanje zahteva koji za cilj imaju da se obezbedi da je proizvod bezbedan, uz jasan plan monitoringa (praćenja) i obeležavanje proizvoda koji sadrže GMO. Ovi zahtevi mogu biti toliko rigorozni da u praksi faktički onemoguće promet GMO. Napominjemo da država može da uvede rigorozne mere u pogledu uvođenja zahtevnog sistema registracije, obeležavanja i praćenja GMO proizvoda koji se puštaju u promet. Takve mere mogu biti u toj meri stroge, da faktički onemoguće promet GMO - naglašava Olivera Jocić.

Posledice po proizvođače zdrave hrane

Srbija kotira među 10 najvećih izvoznika žitarica na svetu u periodu od ekonomske 2014/15. do 2016/17. godine, prema analizi Udruženja "Žita Srbije" urađenoj na osnovu podataka Ministarstva za poljoprivredu SAD (USDA). U izvozu kukuruza Srbija je na osmom mestu, dok je u izvozu pšenice na desetom, a u pogledu prinosa po hektaru je na visokom drugom mestu kada je u pitanju pšenica, odmah iza proseka Evropske unije, i na petom mestu u prinosu kukuruza po hektaru. Značajan je i izvoz soje.

Vukosav Saković, direktor Udruženja "Žita Srbije" ističe za "Blic" da Udruženje ne podržava proizvodnju GMO hrane, a da za sada udruženje nije raspravljalo o prometu GMO.

- Želimo da sačuvamo naše zdrave proizvode i da sa njima osvajamo svetsko tržište. Mi sad u našim prodavnicama imamo hranu koja u sebi ima GMO, ali niko ne zna za to, jer na deklaracijama to ne piše. Bojim se, da mi kao mala zemlja, ne možemo da se izborimo sa tim da onemogućimo promet GMO, ali možemo da zahtevamo da se jasno obeleži. Svaki proizvođač bi trebalo da ima izbor i da zna šta kupuje - ističe Saković.

Naš sagovornik smatra da će svi oni koji ne budu proizvodili GMO, postići bolju cenu, a ona će po tom osnovu da skače i našim žitima i uljaricama.

Inače, u Srbiji je na snazi Zakonu o GMO, kojim se ne dozvoljava uzgoj, a ni promet GMO, pa je to razlog zašto se Srbija ne može naći u STO.

Izvor: Blic.rs

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiAPEL POTROŠAČIMA: Meso kupovati u hipermarketima, a ne na buvljacima Na vrh strane