Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Kupujemo prskani albanski paradajz, nekvalitetne bugarske jabuke i grčke nektarine, a domaće voće i povrće PROPADA

15. septembar 2017. 09:03:20 Pročitano 2627 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Uprkos suši, voća i povrća ima dovoljno, ali ga ipak uvozimo iz Albanije, Grčke, Turske, Italije, Mađarske i Makedonije, a sve zbog zarade uvoznika, tvrde poljoprivredni stručnjaci. Na prestoničkim pijacama zatekli smo uglavnom domaće proizvode. Prodavci se žale kako njihova roba propada dok se iz Albanije uvoze voće i povrće po nižoj ceni.

- Pune garaže našeg paradajza i krastavaca stoje, naši seljaci propadaju, dok oni uvoze tuđe. Moramo da uložimo 5.000 evra da bismo uopšte pokrenuli proizvodnju. Zbog suše smo morali svaki drugi dan da navodnjavamo. Primera radi, paradajz uvezen iz Albanije je ranije proizveden, krupan je, prskan raznim sredstvima, te iako izgleda crveno, kada presečete vidite da je zelen i bezukusan - kaže Dorbivoje Jović Šote iz sela Cekavica u okolini Lebana koji na Bajlonijevoj pijaci prodaje povrće.

Osim albanskog paradajza, pričaju prodavci, uvozi se grožđe iz Italije i Makedonije, pasulj iz Mađarske, nektarine iz Grčke, jabuke iz Bugarske... Međutim, kako kažu, kvalitetnija roba je iz Italije i Španije, dok je jeftino i znatno lošijeg kvaliteta povrće iz Albanije i Grčke. Trgovci sa pijace žale se na nedostatak subvencija i ulaganja u poljoprivredu, ali u jednom su složni - uprkos suši, Srbija i ove godine ima dovoljno domaćeg voća i povrća.

- U ovakvoj situaciji korist može imati samo uvoznik. Nekad su na ovoj pijaci, samo iz mog sela, prodavali ljudi iz 64 domaćinstva - priča Zoran Milenović iz Paraćina.

Agronom Milan Prostran slaže se da korist ostvaruju samo uvoznici i da zbog trgovačke logike "zaradi na razlici u ceni" cveta uvoz iz inostranstva.

- Domaća proizvodnja zadovoljava potrošnju našeg stanovništva, ali ne možete da zabranite trgovcima da vide svoj interes i da zarade uvozom. Upravo zbog toga su potpisani sporazumi o slobodnoj trgovini kada su u pitanju Albanija ili Makedonija. Naša proizvodnja i naši farmeri su kroz te sporazume izloženi žestokoj konkurenciji. Država više nema mehanizama da ih štiti, tako da se uvozi, pre svega, zbog profita i zarade uvoznika. Oni uvoze po nešto povoljnijoj ceni nego što su cene domaćih proizvoda i na toj razlici zarađuju lep novac. Nažalost, to je cena slobodne trgovine - objasnio je Prostran.

Kada je suša u pitanju, Milan Prostran tvrdi da smo ove godine imali dva poluvremena, te da je prvi deo godine bio sasvim korektan, ali da je u drugom delu suša uticala na voće.

- Do 30. juna smo imali sasvim dobru proizvodnju ranog povrća i voća. Povrće se uglavnom gaji u plastenicima, tako da tu nije bilo nekih velikih rizika zbog suše, ali je druga situacija bila sa voćem jer je ipak teže navodnjavati sve površine pod voćem. Jabuka, kruška, breskva i šljiva su pogođene sušom, te su prinosi i proizvodnja manji, ali mi nismo narod koji preterano jede voće, tako da je za naše potrebe rodilo sasvim dovoljno - tvrdi agronom.

U radnjama domaće, ali i grožđe iz Makedonije, babura iz Holandije...

U supermarketima naslagani su uglavnom proizvodi domaćih proizvođača, ali se mogu naći i grožđe iz Makedonije, paprike babure iz Holandije i, naravno, južno voće koje ne uspeva na ovim podnebljima. Agronom Verko Kačarević kaže da to ne bi trebalo da nas čudi jer je na takvim mestima uvek bilo uvozne robe bez obzira na to da li je godina rodna ili nije.

- Ne uvozi se mnogo više ove godine nego ranije. Mraz jeste ponegde skinuo rod, a i suša je uticala malo na kvalitet, ali voće je lepo rodilo - zaključio je Kačarević.

Izvor: Blic.rs

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiOBAVEŠTENJE PUTNICIMA Na vrh strane