Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Koliko kupujemo domaće: Besparica jača od rodoljublja

09. januar 2015. 08:25:34 Pročitano 3009 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

U Srbiji "dubina džepa" presudno utiče na odluku o kupovini određenog proizvoda. Prosečan Švajcarac najradije jede "milka" čokoladu, Nemac "bavarsku" kobasicu, a Francuz pije vino iz Bordoa... Za izbor tih proizvoda svakako je presudan kvalitet, ali ima nešto i u nacionalnom brendu i takozvanom ekonomskom patriotizmu. U Srbiji je, međutim, zbog niskog životnog standarda cena glavni orijentir za većinu kupaca.

Kako ističu stručnjaci, kvalitet srpskih proizvoda, bar kada je reč o prehrambenim, nije sporan, ali lojalnost kupaca na duže staze u uslovima besparice može da se obezbedi jedino snižavanjem cena. Ta privrženost proizvodu ostaće, kažu i kada se životni standard popravi.

- Prvo, ne treba zaboraviti da mnogi domaći brendovi više nisu domaći - kaže za "Novosti" Olivera Ćirković, PR menadžer "Univereksporta". - Kupovina domaćih proizvoda najmanje se "primila" u Srbiji, ali za tako nešto postoji više objašnjenja, a neka od njih bih prepustila sociolozima i psiholozima. Iz našeg ugla, postoje i dalje jaki domaći brendovi, koji su, kako volimo da kažemo, "neprevaziđeni" u prodaji, ali ti brendovi su upravo nastali u vremenima kada se kupovalo domaće.

Ćirkovićeva dodaje da se ne mogu potrošači kriviti za neaktivnu podršku kupovine domaćih proizvoda, jer danas kupovnu moć diktira "dubina džepa". Kako tvrdi, strategija koja podrazumeva izgradnju svesti o važnosti podrške domaćoj privredi se gradi dugoročno i nije tema u kojoj trgovci treba da budemo predavači, ali sigurno bi trebalo da budu značajna podrška.

Dragovan Milićević, ekonomista, smatra da je u tržišnoj ekonomiji zasnovanoj na uvozničkom lobiju, gde su uoznici robe široke potrošnje glavni "igrači" u privredi i gde politika kursa svesno ili namerno ide njima u prilog, izlišno raspravljati o ekonomskom patriotizmu.

- Srbi nisu patriote pri kupovini robe i to nisu definitno nikada ni bili - tvrdi Milićević. - Ranije je bilo pomodarstvo kupiti tuđe, danas je presudna cena pre svega, a o kvalitetu malo ko razmišlja. Ljudi se recimo kod proizvoda sa dugom tradicijom ipak odlučuju za ono što im je blisko, tako da je mala verovatnoća da će neko uzeti pre "badelov" nego naš "rubinov" konjak. Većina kupaca radije bira "gorki list", nego neke druge "pelinkovce" na tržištu. Čokolada je paradigma tog trenda. Agresvini marketing stranih konditora u odnosu na domaće, utiče da je "milka" mnogo veći i vredniji brend od domaćih čokolada, iako je kvalitet "Pionirove" čokolade po meni nesporan.

VIŠE MIT, NEGO STVARNOST

Ekonomski patriotizam je više mit, nego stvarnost bez obzira na to o kojoj se zemlji radi - smatra Goran Kovačević, direktor "Gomeksa". - U Srbiji postoji manji deo potrošača kod kojih postoji svest da je preferiranje domaće ekonomije pre svega racionalni čin, a tek onda patriotski. Većina potrošača ne kupuje proizvode za koje smatraju da su najbolji, već one za koje imaju dovoljno novca. Apelovanje na ekonomski patriotizam unapred je izgubljena bitka, ali da bi promovisanje određenog dela srpske privrede, koja proizvodi robu i usluge koje su na višem nivou od uvoznih imalo veći i dugoročniji efekat. Nemci su svoju privredu pretvorili u brend, pa njihove proizvođače nekritički doživljavamo kao kreatore bezbednih i kvalitetnih proizvoda. Tako nešto Srbija bi mogla da ima u sferi prehrambenih proizvoda.

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiOnlajn tržište i dalje izvor opasnih proizvoda Na vrh strane