Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Šverc uništava tekstilnu industriju

18. novembar 2013. 08:06:13 Pročitano 3119 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Crno tržište tekstila, prema nezvaničnim procenama, ostvaruje prihod od oko 700 miliona evra, a država godišnje zbog sive ekonomije u ovoj privrednoj grani gubi oko 470 miliona evra. Zbog jeftine robe koja je ušla u Srbiju nelegalnim kanalima, srpska tekstilna industrija beleži pad tražnje za 40 odsto u odnosu na 2008. godinu.

 

I pored ovih zapanjujućih proračuna o gubicima, država i lokalne samouprave i dalje dozvoljavaju prodaju robe na uličnim tezgama, pijacama, otvorenim tržnim centrima, u neregistrovanim buticima.

Istraživanje Unije poslodavaca Srbije, u kojem je učestvovalo 200 menadžera, vlasnika i direktora domaćih firmi, pokazalo je da je nelojalna konkurencija najveći problem srpskih tekstilaca. Zato traže da se prošire ovlašćenja komunalne policije, da ona može da kontroliše i kažnjava nelegalnu prodaju. Dragoljub Rajić, predsednik Unije poslodavaca Srbije, upozorava da su zbog ovakvog poslovanja na gubitku svi - osim nelegalnih trgovaca.

- Na ovaj način značajan deo realnih prihoda pojedinaca ostaje van poreskog sistema, država ima problem sa finansiranjem svojih potreba, a legalni privredni subjekti ogromnu nelojalnu konkurenciju - kaže Rajić.

- U proseku se u Srbiji na jedan legalno prodati džemper ili majicu proda jedan i po artikal u sivoj zoni, a na jugu i istoku Srbije, u pograničnim oblastima prema Rumuniji, Bugarskoj, Mađarskoj i Makedoniji, taj odnos ide i do jedan prema tri. Takva odeća i obuća je u maloprodaji za 15 do 35 odsto jeftinija od proizvoda legalno registrovanih domaćih proizvođača, jer se na njih ne plaćaju PDV, takse, naknade i ostale dažbine.

Tekstilci smatraju da je prva mera koju država treba da uradi, da bi im omogućila fer poslovanje, odlučna akcija protiv sive ekonomije. Oni predlažu uvođenje unutrašnje kontrole u Upravi carina, koja će proveravati da li količine prijavljene uvezene tekstilne robe na graničnim prelazima zaista odgovaraju realnim količinama, kao i pooštravanje kazni za ilegalne trgovce.

Rajić napominje da privrednici koji se bave proizvodnjom tekstila zameraju nadležnima što država nije sprovela nijednu ozbiljnu kampanju za oduzimanje robe u crnim kanalima, nije osnovala registar uvezene robe, niti uspostavila standarde kontrole prometa robe preko graničnih prelaza.

LEGALNO NE RADI NI 300 KINEZA

U Srbiji je u 2012. godini prijavljeno tek 297 Kineza koji rade u prodavnicama - kaže Rajić. 

- Procenjuje se, međutim, da u našoj zemlji zapravo ima između 8.000 i 10.000 kineskih trgovaca, koji rade "na crno".

Da je broj radnika iz Kine koji za koricu hleba zarađuju u Srbiji daleko veći od zvanične statistike možemo se uveriti već pri poseti tržnom centru na Novom Beogradu, gde ih ima na desetine, a bar po jedna njihova radnja postoji u skoro svakoj varošici u Srbiji.

MALE ZARADE

Zbog našeg obrazovnog sistema, tekstil ima ogroman problem sa ljudskim resursima - kaže predsednik Unije poslodavaca Srbije.

- Zarade su male, oko 20.000 dinara, a na jugu Srbije su i niže i to mlade ne motiviše da se školuju za zanimanja u ovoj industriji. Cena rada učestvuje u ceni proizvoda sa 70 do 85 odsto. Kod nas je visoka cena rada, jer poslodavac na 200 evra koje daje radniku, državi plaća porez 130 evra, dok je u Bosni i Hercegovini samo 54 evra porez na zaradu. Zato firme iz Nemačke i Belgije velike količine robe naručuju u BiH, jer naše firme nisu konkurentne.

Izvor: Novosti.rs

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiŠverc uništava tekstilnu industriju Na vrh strane