Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Uvozna roba rizična zbog slabe kontrole

11. novembar 2013. 09:31:53 Pročitano 3242 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Pirinač sa silikonskim perlama, genetski modifikovana soja, kancerogeno mleko ili švercovano meso sve češće mogu da se nađu na našim rafovima i plaše potrošače u Srbiji. U ponudi su sve češće prehrambeni proizvodi koji ne ispunjavaju osnovne zahteve ispravnosti, uz tendenciju pada kvaliteta pod uticajem smanjene kupovne moći i oslabljenog sistema kontrole.

 

Kontrole namirnica proređene su zbog manjka novca, a analiza uvoznih proizvoda oslanja se samo na znanje i iskustvo inspektora, tvrde stručnjaci. Sistem kontrole u Srbiji ranije je efikasno funkcionisao, kada su inspekcije imale veća ovlašćenja i viši stepen koordinacije.

- Očigledno da je u ovom slučaju inspekcija zatajila, morala je da sprovede detaljnu kontrolu robe koja prelazi granicu - kaže za „Novosti“ Miladin Ševarlić, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. - Naš problem je u tome što smo zemlja koja nema dovoljno kadrova, niti je opremeljena da može kontrolisati tako detaljno sve što ulazi u zemlju.

Jasna Mastilović, tehnolog sa novosadskog instituta za prehrambenu tehnologiju, kaže za „Novosti“ da u „proizvodima ne sme da se nađe ništa što je fizička kontaminacija, čak i onda kada nije štetno“. Po Zakonu o bezbednosti hrane, u datom slučaju, kompletna količina pirinča mora da se povuče iz prometa.

- Apsorberi mogu da se nađu u hrani, ali da budu odvojeno upakovani i da to bude naglašeno na ambalaži - ističe Mastilovićeva. 

- Tako, se recimo, proizvode trajne vrste hleba, koje imaju trajnost i po šest meseci.

I mada nas uverevaju da su kontrole redovne, a namirnice zdravstveno ispravne, kvalitet je u najmanju ruku sumnjiv. Ta strepnja se pojačava nakon izjava potrošačkih organizacija da kod nas više od dve godine nisu rađene uporedne analize namirnica. 

“MORAVKA PRO“: DOKAZ ISPRAVNOSTI

Nije u pitanju tajlandski, već vijetnamski pirinač i nije genetski modifikovan - kaže Predrag Stojanović, vlasnik leskovačkog preduzeća „Moravka pro“, u čijem pirinču su pronađene silikonske kuglice.

- Uvoznik je firma „Vivaks“ iz Zemuna, od koje smo dobili sve potvrde o zdravstvenoj ispravnosti pirinča. Prema HASAP standaru, koji mi imamo, ne postoji nijedan proizvod koji može da uđe u proizvodnju i promet bez dokumentacije o zdravstvenoj ispravnosti ovlašćene i akreditovane laboratorije. Naš pirinač nije genetski modifikovan.

ANALIZA

- Poljoprivredna inspekcija zabranila je promet spornog proizvoda i uzorkovala zatečeni upakovani proizvod u magacinu, koji je odmah dat na analizu Zavodu za javno zdravlje u Leskovcu - kažu u Ministarstvu. 

- Sa tržišta je povučena sporna serija tog proizvoda i proizvođaču naloženo da otkloni nepravilnost u HACCP planu, kao i da inspektora obavesti o preduzetim merama.

Izvor: Novosti.rs

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiJedemo 23 kilograma mesa manje nego 2007. Na vrh strane