Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Podmeću nam sintetiku umesto pamuka

01. jul 2013. 09:02:56 Pročitano 3409 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Više od trećine tekstilnih proizvoda na našem tržištu koje je analizirala Tržišna inspekcija nisu bili odgovarajuće obeleženi kada je reč o sirovinskom sastavu. Umesto od prirodnih materijala, kako je naznačeno na deklaraciji, ovi proizvodi bili su napravljeni od mešavine sintetičkih i veštačkih materijala, a većina je poreklom iz Kine.

Potrošači Srbije svake godine podnose desetine hiljada pritužbi, najčešće na kvalitet odeće, obuće i tekstila. “Pamučne” majice koje “ne dišu“ i pale kožu, čarape od “prirodnih materijala“ koje dovode do pojave kožnih oboljenja, donji delovi trenerke u kojima se kupci prekomerno znoje i “kožne“ patike koje se raspadnu posle prve kiše, samo su neke od stvari koje su nezadovoljni građani prijavljivali nadležnima.

Da njihove žalbe nisu bez osnova, pokazuje i podatak da je od 33 uzorka odevnih predmeta, mebl štofova, raznih tkanina i pletenine i ispitivanjem utvrđeno da 36 odsto ne odgovara deklaraciji. Uočeno je da je kod tekstilnih proizvoda na deklaraciji često navedeno da je odevni predmet napravljen od prirodnih sirovina, a ispitivanjem sirovinskog sastava utvrđeno je prisustvo veštačkih i sintetičkih tekstilnih sirovina.

Lažna etiketa na:

  • 36% odeće
  • 33% obuće

U okviru prošlogodišnjeg tržišnog nadzora izvršeno je oko 200 kontrola uvoznika, prodavaca i svih onih koji se bave prometom tekstilnih proizvoda. 

- Doneto je oko 50 rešenja o privremenoj zabrani prometa tekstilnih proizvoda u ukupnoj vrednosti oko 50 miliona dinara, a podneti su i zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka. U prvom kvartalu ove godine samo u Beogradu su privremeno van prometa stavljeni tekstilni proizvodi vredni 12,5 miliona dinara, upravo zato što nisu bili dobro označeni - objašnjavaju u Tržišnoj inspekciji. 

Potrošačima bi bilo najbolje da garderobu kupuju na prodajnim mestima i u objektima na kojima ima istaknutog naziva trgovca, odnosno podataka o privrednom subjektu. 

Šta mora da piše na deklaraciji:

  • naziv i vrsta robe
  • sastav i količina
  • podaci o proizvođaču
  • zemlja porekla
  • uvoznik
  • upozorenje na eventualnu opasnost ili štetnost robe
  • veličina i način održavanja

Na ovaj način oni su sigurniji da je tekstilni proizvod iz legalnih tokova, odnosno da je prošao propisana ispitivanja pre nego što je izložen kupcu. Potrošač se, ujedno, obezbeđuje da će za kupljenu robu dobiti odgovarajući račun koji će mu omogućiti da na lakši način ostvaruje svoja prava.

- Ukoliko potrošač posle kupovine tekstilnih proizvoda, najčešće gotovih odevnih proizvoda, posumnja da deklaracija na proizvodu nije ispravna, odnosno da je na proizvodu koji su kupili deklarisan sirovinski sastav “pamuk 100 odsto”, a kupac posumnja da to nije istina, ili na neki drugi način vidi da proizvod odstupa od deklaracije, ima pravo da po zakonu o zaštiti potrošača izvrši reklamaciju tog proizvoda kod trgovca - objašnjavaju u Tržišnoj inspekciji.

Stručnjaci iz tekstilne industrije objašnjavaju da je najveći problem to što se više od 50 odsto ukupnog prometa odeće u Srbiji nalazi u sivoj zoni, bez fiskalnog računa, pa je takvu robu teško i reklamirati. 

Vrednost garderobe i obuće koja je povučena iz prometa od početka godine:

  • Beograd - 12,5 miliona dinara;
  • Leskovac - 11,9 miliona dinara;
  • Niš - 1,6 miliona dinara;
  • Pančevo - 2,2 miliona dinara;

Izvor: http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/390837/Podmecu-nam-sintetiku-umesto-pamuka

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiEU zabranila jednokratne plastične proizvode Na vrh strane