Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Pojavile se prve fotografije opekotina deteta koje se igralo slajmom: Zbog "ljigavca" je moglo da umre, osećaj je kao da prži kiselina za WC šolju

20. jul 2018. 15:17:33 Pročitano 2887 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Ne znaju svi odrasli da je slajm opasan, ali to ne sme da bude opravdanje. Treba li neko dete da umre da bi roditelji obratili pažnju sa čime se mališani igraju?

Milioni dece širom sveta, kao i naša u Srbiji poludeli su za slajmom, igračkom koja izaziva strašne hemijske povrede, o čemu je Telegraf pisao pre nekoliko dana. Sad su se pojavile prve alarmantne fotografije koje pokazuju koliko je ova zabava opasna. Devojčica Lajla Fišer (10) iz Velike Britanije zadobila je bolne plikove, krvave rane i otpala joj je koža sa šaka nakon naizgled naivne igrice. Prema lekaru koji joj je ukazao pomoć, malena je imala sreće jer je mogla da umre.

Devojčica je prošla kroz pakao kako je navela njena majka Gema Vilijams (39).

- Šokirala sam se kad sam videla užasne opekotine na prstima, a lekar nam je objasnio da su u pitanju hemijske povrede i da ih je zadobila jer je mesila slajm. Lekar mi je rekao da je situacija strašna, ali da je moglo da bude mnogo gore. Boraks i druge hemikalije ne stvaraju samo opekotine. Od isparenja koja deca udišu dok se igraju, mogu da umru - ispričala je za Dejli Mejl, majka koja je doživela horor.

Pogledajte uznemirujuće fotografije povreda deteta OVDE.

Roditeljima odgovara što je slajm jeftin i što se deca njim satima zabavljaju. Dok mališani uživaju u igri, oni ne moraju da im se posvećuju. Zbog ova dva razloga, pored neznanja, ne obraćaju pažnju što im se deca igraju sa ljigavcem koji sadrži boraks. Pored njega slajm se pravi i sa drugim opasnim hemikalijama.

Boraks se pravi od borne kiseline sa kojom se ubijaju bubašvabe. Nakon što je pojedu one se raspadnu. Takođe, služi i za ribanje WC šolje.

Roditelji rizikuju zdravlje svoje dece da ne bi potrošili previše novca, kao i da bi imali više vremena za sebe. Ali, i deca koriste priliku kad oni nisu tu da se igraju sa nedozvoljenim stvarima.

- Ne znam što roditelji dozvoljavaju deci da se igraju sa igračkom koja se pravi od boraksa. On se pravi od borne kiseline ali i od drugih opasnih hemikalija. Bolje detetu da kupe lego kocke koje jesu skupe, da im čitaju, da se sa njima druže, nego da deca izmišljaju takve gluposti - započela je razgovor za Telegraf.rs dr Gorana Isailović, dermatovenerolog.

Pravljenje slajma, kao i igranje sa njim neće kod svakog deteta da izazove hemijske povrede. To ne znači da roditelji treba da se opuste, i da i dalje puštaju mališane da mešaju nekoliko opasnih hemijskih supstanci. Treba da budu svesni da njihovo dete može da postane žrtva opasne igračke.

Povrede koje mogu da nastanu su veoma bolne, i treba vremena da zarastu.

 Može da se desi da povreda bude toliko duboka da mora da se ide kod hirurga. Ako je površna rana, može da se tretira i nekim prirodnim sredstvima, ali može da se desi da treba da se koriste kortikosteroidi ili antibiotici. Hemikalija može da uđe i u oči i onda da izazove opasnu iritaciju očne mrežnjače, odnosno konjuktive, tačnije tih površnih i osetljivih delova oka - navela je naša sagovornica.

Roditelji moraju da znaju da je veoma opasno da se deca igraju sa bilo kojim hemikalijama. Takođe, imaju obavezu da kod dece razviju svest da to ne smeju da rade, jer može da se desi, prema navodima lekara koji je lečio Lejlu, i smrtni ishod.

Ne znaju svi odrasli da je boraks štetan, ali to ne sme da bude opravdanje. U današnje vreme kad na internetu postoji previše opasnih stvari, roditelji moraju da paze sa čime se deca igraju. Moraju da se informišu da li i koliko zabava ugrožava mališane.

 Kako bi roditelji shvatili koliko je slajm opasan neka zamisle da peru WC bornom kiselinom, a onda u taj sprej stave rastvor "domestos" i prskaju okolo. Zamislite da sipate kiselinu na ruku. To je takva vrsta povreda. Ako je koža oštećena, osetljiva, ona će burnije da reaguje, a dečija koža je takva - zaključila je razgovor za Telegraf dermatovenerolog Isailović.

U današnje vreme kad je život previše brz, veliki broj roditelja nema dovoljno vremena da bude sa decom. Zbog poslovnih i drugih obaveza dolaze kući umorni. Nemaju snage, živaca da se posvete deci koja tek treba da nauče šta je dobro, a šta ne, da ih nauče šta je opasno. Zato se neretko desi da se deca ozbiljno povrede. Ova priča je apel za sve nas koji kažemo da nemamo vremena i da nam treba malo da pobegnemo. Ipak su upravo ta deca naše najveće blago i dar.

Bez obzira na umor i težak dan roditelji moraju da se posvete deci, njihovom razvoju, sazrevanju i odrastanju.

Izvor: Telegraf.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVesti"100 MILIONA LJUDI SE OSEĆAJU KAO ABORIDŽINI" Borisov: Sprečiti dvostruke aršine u kvalitetu HRANE Na vrh strane