|
U EU za dve godine više neće biti tradicionalnih sijalica |
U EU za dve godine više neće biti tradicionalnih sijalica Oprez pri kupovini. U martu 2009. godine Evropska komisija je usvojila odluku o potpunoj zameni klasičnih sijalica sa štedljivim u zemljama Evropske Unije (EU) do 2012. godine, zahvaljujući čemu će se do 2020. godine ostvariti ušteda do 80 milijardi kilovatčasova struje, što je godišnja potrošnja cele Belgije ili 23 miliona domaćinstava u Evropi. Eksperti procenjuju da će se zahvaljujući povlačenju iz prometa klasičnih sijalica u EU osetno smanijti emisija ugljendioksida, uz uštedu od 11 milijardi evra.  "Elektromagnetna polja štedljivih sijalica nemaju nikakav štetan uticaj na zdravlje ljudi, ukoliko se poštuje distanca od 30 cm".objavio Švajcarski Federalni biro za energetiku. Savet potrošačima je da pri izboru provere procenjeni radni vek sijalice, energetsku klasu proizvoda i jačinu izraženu u lumenima. |
|
Šta su „obmanjujući“ i „opasani“ proizvodi |
Zahvaljujući standardizaciji naših propisa sa EU, građani Srbije biće izloženi manjem riziku kada kupuju robu. Rizici koje proizvodi predstavljaju po zdravlje i bezbednost potrošača imaće rang informacije od javnog značaja.
 Oko 30 posto igračaka u svetu izradi se u Kini.
Značenje određenih izraza pojašnjeni su u Zakonu o bezbednosti proizvoda. Tako se pod „obmanjujućim proizvodom“ smatra svaki koji nije prehrambeni, ali svojim izgledom, oblikom, veličinom, bojom, mirisom, pakovanjem, oznakom, količinom ili na drugi način na njega podseća (na primer, mirišljava gumica za brisanje). I to tako da postoji verovatnoća da ga potrošači, a naročito deca, upotrebe kao prehrambeni proizvod. „Opasan proizvod“ je svaki proizvod koji nije bezbedan, a mogućnost postizanja viših nivoa bezbednosti ili dostupnost drugih proizvoda koji predstavljaju manji stepen rizika, ne može biti dovoljan osnov, da se određeni proizvod smatra „opasnim“, kaže se u zakonu. Zemlja koja obaveštava o opasnom proizvodu: Estonija Kategorija: Igračke proizvod: gumene igračle u obliku patke „Žute patke“ Kazne do tri miliona dinara Zakonom su predviđene su visoke novčane kazne za počinioce. Tako će se sa 500.000 do 3.000.000 dinara kazniti proizvođač ukoliko na tržište stavlja proizvod koji je opasan, ili ako proizvodi uvozi, izvozi ili stavlja na tržište tzv. obmanjujući proizvod. Isti iznos kazne predviđen je i za distributera koji isporučuje ili čini dostupnim proizvode za koje zna ili je trebalo da zna da su opasni. |
|
|
HACCP je skraćenica od Hazard Analysis Critical Control Point što u prevodu na srpski jezik znači Analiza Opasnosti i Kritične Kontrolne Tačke. Predstavlja logičan, naučno zasnovan sistem kontrole procesa proizvodnje i distribucije prehrambenih proizvoda, koji omogućava: Identifikaciju i procenu svih mogućih opasnosti, tj. svakog fizičkog, hemijskog ili biološkog rizika, u svim fazama procesa proizvodnje prehrambenih proizvoda uključujući sve međuprocese i distribuciju; Određivanje neophodnih mera za njihovu prevenciju i kontrolu; Sigurnost da će te mere biti uspešno i na delotvoran način sprovedene. Za razliku od kontrole gotovih proizvoda na kraju proizvodnog procesa, HACCP predstavlja preventivni sistem koji osigurava bezbednost hrane u svakom koraku procesa proizvodnje. Definisan u najkraćem, HACCP je sistem koji se može upotrebiti kao niz postupaka za kontrolu procesa i osetljivih tačaka u lancu proizvodnje hrane, sa krajnjim ciljem da potrošač konzumira namirnicu, u stanju i na način koji će biti bezbedan po njegovo zdravlje. Sistem je prihvacen sedamdesetih godina i od tada je međunarodno priznat kao HACCP sistem za proizvodnju bezbedne hrane. Priznat je i od Svetske zdravstvene organizacije (WHO), kao najefikasnije sredstvo u kontroli bolesti izazvanih hranom. HACCP sistem danas postaje uslov i legitimacija za međunarodnu trgovinu hranom, a u većini evropskih zemalja je zakonski uslovljen. Što se tiče stanja u Srbiji, iako su prednosti HACCP sistema još uvek nedovoljno poznate većini privrednih preduzeća, pozitivna je činjenica da zainteresovanost i tendencija za njegovim uvođenjem beleže blagi porast. Implementacija HACCP sistema je trenutno jedan od osnovnih preduslova za izvoz naših proizvoda i osvajanje evropskog tržišta istim. Više informacija na www.sertifikacija.com Izvor: www.sertifikacija.com |
|
Izbegavajte ambalažu sa brojem 7 u trouglu. |
Da li je hemikalija Bisfenol-A (BPA), koju sadrže mnogi plastični proizvodi, opasna ili ne?. O tom se pitanju lome koplja već neko vreme. U međuvremenu, ipak izbegavajte plastičnu ambalažu sa utisnutim trouglom u kome je broj 7. Bisfenol-A se nalazi u mnogim stvarima koje koristimo u svakodnevnom životu - ima ga u kompakt diskovima, zatim u unutrašnjoj strani konzerve, a ima ga i u plastičnim flašama i čašama. Strah je razumljiv, ako se ima u vidu da ta hemikalija, jednom prerađena, polako napušta plastiku u kojoj se nalazi i potom preko lanca ishrane ili prašine u kući, dospeva u ljudski organizam. Pogotovu je opasno grejati plastiku u kojoj se nalazi Bisfenol-A, jer tada se oslobađa čak 55 puta veća doza te opasne hemikalije. Svake godine proizvode se za osam odsto više plastike od Bisfenola-A.

Britanski naučnici u Eksteru pronašli su velike količine te hemikalije kod 90 odsto stanovništva. Tamara Gelovej i Dejvid Melcer prvi su istražili uticaj Bisfenola-A na čoveka. Za eksperiment su koristili uzorke urina od 1.500 Amerikanaca. Količinu pronađenog Bisfenola-A u uzorku urina stavili su kontekst bolesti od kojih osoba boluje. Rezultati su bili zastrašujući. Konstatovano je da osobe sa najvećom količinom Bisfenola-A u urinu imaju duplo češće dijabetes ili srčane bolesti. Osim toga, dokazano je da su kod tih osoba oštećeni enzimi jetre. Evropska institucija za bezbednost namirnica (EFSA), ustanovila je granicu od maksimalno 50 mikrograma po kilogramu dnevno. Bisfenol-A se kratko zadržava u telu, pre nego što ga napusti preko urina. Zbog toga je bezopasan, kažu oni. Međutim, kako se za to vreme ponaša u organizmu, do sada nije istraženo. Naučnici zbog toga savetuju da se Bisfenol-A ne koristi za proizvode s kojim čovek stalno dolazi u kontakt. Kako da izbegnete kontakt sa Bisfenolom-A Obratite pažnju na oznake na proizvodima. Osim toga, umesto plastičnih koristite flaše od stakla. Plastični proizvodi koji sadrže BPA, skraćenica za Bisfenol-A, obično imaju na dnu, u trouglu, utisnut broj sedam. Međutim, ni flaše od stakla nisu potpuno 'čiste' od Bisfenola-A. Ta hemikalija se, naime, nalazi u zatvaraču. Jozef Kerle sa Berlinske klinike "Šarite" je specijalista za hormone. Evo šta on kaže o opasnosti od Bisfenola-A za čoveka: "Smatram da je to problematična supstanca zbog toga što utiče naš hormonalni sistem. Bisfenol-A utiče na centralne molekule, dakle na rast ćelije i time na razvoj životinje i čoveka". |
|